Google Translate
Baneri
Baner
Baner

Ishrana ovaca se zasniva na iskorištavanju energije kabastih hraniva. U našim uslovima to su ispaša u toku ljetnog perioda i najčešće sijeno u toku zimskog. S obzirom na relativno nizke zahtjeve ovaca za smještajem (ako poredimo sa svinjama ili kravama za proizvodnju mlijeka) ishrana ovaca je najbitniji dio ovčarske proizvodnje. Zahvaljujući svom poligastričnom sistemu varenja i funkcijama mikroflore u buragu ovce u ishrani koriste veliki broj biljnih vrsta, kako kultivisanih tako i prirodnih. Ovce konzumiraju znatno veće količine kabastih hraniva od ostalih vrsta domaćih životinja. Mnogo bolje koriste fina i stna kabasta hraniva od goveda. Koncetrovana hraniva u obroku ovaca su nabitinija u periodu oko jagnjenja. Kad je u pitanju intezivni uzgoj ovaca, preporučuje se 0,2 – 0,5 kg koncetrovanih hraniva dnevno. Količina koncetrovanih hraniva se povećava za dva puta u toku 8 nedelja nakon jagnjenja.  Ovcama više odgovaraju nizke i nježnije vrste trava od visokih i grubih biljaka. 

Ovce ne konzumiraju velike količine suve materije. Pri ishrani ovaca djetelinsko-travnim sijenom, na 100 kg tjelesne mase, ovce konzumiraju 2,1 kg suve materije. Po svojoj prirodi ovca je pašna životinja, zbog toga teškopodnosi stajsko držanje i ishranu u zatvorenom prostoru. Zahvaljujući razvoju funkcije ishrane u toku ontogeneze, ovce su znatno ranostasnije od goveda. Tako, npr. jagnjad su 2 mjeseca nakon rođenja već sposobna za samostalnu ishranu na paši (Jovanović i sar., 2001). 

Ovce se za vrijeme laktacije hrane sa najkvalitetnijim kabastim hranivima. Za zimski period ostavlja se najbolje sijeno, koje služi kao osnova obroka. Takođe, u ovom periodu ovcama u laktaciji može se davati i slama (u prvom redu ovsena i ječmena, a zatim pšenična). Od sočnih hraniva, može se davati stočna repa, a rijeđe mrkva, a od koncentrata prekrupa kukuruza, ovsa, ječma, mekinje ili repini rezanci i uljane pogače. Ako se obrok ne normira onda se za ovce srednje veličino (40-50 kg) može računati 1,2-2 kg sijena i 250-300 grama koncentrata dnevno. Ukoliko ovca gaji blizance onda se količina koncentrata udvostručuje. Kada nema dovoljno sijena, onda se ono može zamenjivati silažom u odnosu 1 : 3. Za vrijeme prva 2 mjeseca kada ovce luče najveće količine mlijeka mogu da konzumiraju 4- 6 kg silaže (50% kukuruz + 50% leguminoze), 0,6 kg sijena i manje količine slame. Kasnije se silaža može smanjiti na 3-4 kg, sijeno na 0,4 kg, a količina koncentrata na 150 - 200 grama Ukoliko ima dovoljno sijena na raspolaganju u uslovima brdsko – planinskih  područja ne preporučuje se upotreba silaže u ishrani ovaca. Proizvodnja mlijeka kod ovaca zavisi od: rase, starosti ovaca i broja ojagnjenih jagnjadi, a naročito od uslova ishrane i njege za vrijeme bremenitosti i laktacije. Ovce koje doje blizance daju 20 do 25% više mlijeka od ovaca iste rase koje doje jedince (Gutić, 2006).

Poslednje ažurirano (ponedeljak, 07 februar 2011 10:47)